Ocean Pink TravelOcean Pink Travel
Forgot password?

Crna Gora

Generalne informacije o Crnoj Gori

Crna Gora se nalazi između 41º 52´- 43º 42´ sjeverne geografske širine i 18º26´- 20º22´ istočne geografske dužine, pa pripada srednjem Mediteranu, odnosno južnoj Evropi.
Na sjeveru se graniči sa Srbijom, na jugoistoku sa Kosovom i Albanijom, sa juga je od Italije dijeli Jadransko more, a na zapadu su joj susjedi Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Površina: 13.812 km²
Stanovništvo: 620.000
Dužina granica: 614 kmmontenegro
Glavni grad: Podgorica (186.000 stanovnika) – administrativni i ekonomski centar
Prijestonica: Cetinje – istorijski i kulturni centar
Valuta: Euro
Dužina morske obale: 293 km
Broj plaža: 117
Dužina plaža: 52 km
Najduža plaža: Velika plaža (Ulcinj) – 13 km
Najviši vrhovi: Maja Rosit (Prokletije) – 2.524 m, Zla Kolata (Prokletije) – 2534m n.v.; Dobra Kolata (Prokletije)- 2528m v.n.; Bobotov Kuk (Durmitor) -2523 m v.n.
Najveće jezero: Skadarsko jezero
Najdublji kanjon: Tara (1.300 m)
Nacionalni parkovi: Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Lovćen, Prokletije
Najveći zaliv: Bokokotorski zaliv
Klima: kontinentalno-mediteranska
Prosječna temperatura vazduha: 27.4 ºC (ljeti)
Maksimalna temperatura mora: 27.1 º C
Prosječan broj sunčanih dana u godini: 240
Kupališna sezona: 180 dana
More: tamno plavo
Providnost mora: 38-56 m
Vremenska zona: GTM +1
Elektro sistem: 220V/50Hz


Kultura i umjetnost

kultura_2Preplitanje kultura i umjetničkih uticaja U kulturama na tlu današnje Crne Gore prepoznatljivi su tragovi i uticaji mediteranskih, srednjoevropskih, istočnoevropskih i orijentalnih civilizacija, raznih epoha.
U selu Lipci kod Risna, u pećini, pračovjek je naslikao lov na jelena. I lađu. Na drugom kraju Crne Gore, visoko u Prokletijama, na kamenoj ploči, pračovjek je nacrtao sebe i vuka. U praistorijskom nalazištu Crvena stijena kod sela Petrovići, od Nikšića 30 km, otkriven je 31 kulturni sloj. U nekim područjima, u bespuću, mogu se vidjeti velike nadgrobne ploče, stećci, žrtvenici, temelji paganskih hramova. U selima još se mogu čuti i mnogobrojna stara predanja. Legende govore da su Boku naselili oni koji su se spasili sa Atlantide. Neki vjeruju da je kraj Skadarskog jezera cvjetala Homerova Troja. Neki tvrde da su Kelti dali imena većim planinama i rijekama…
Iliri, Heleni, Rimljani, Sloveni, Turci…, svi oni težili su da na novoj obali utisnu pečat starog kraja, ugrađujući u crnogorsku divljinu parče svoje domovine. U kamenu, jeziku, slici, zvuku, poštovanju Boga… Arheološka nalazišta i muzeji čuvaju njihove tragove. Dvije hiljade godina opstaju ostaci rimskih hramova, akvadukta, gradova, mostova (Risan, Budva, Akruvium, Ulcinj, Duklja, Municipium S)..
kultura_1Možda je to vječno preplitanje kultura i umjetničkih uticaja ono najljepše u Crnoj Gori, proisteklo iz neprekidnog živog kretanja i dodirivanja plemena i naroda. Preplitanje Istoka i Zapada, paganstva i hrišćanstva, pravoslavlja i katoličanstva, hrišćanstva iislamske religije, vizantijskih i romaničkih zahtjeva, tradicije i moderne… uticalo je na razvoj umjetnika.
Kult lijepe riječi traje i danas. Kroz vijekove borbe za očuvanje ili sticanje slobode, kroz vijekove nemaštine i gladi, riječ je čuvala dostojanstvo i snagu, davala smisao. Zato je njegovana s posebnom pažnjom. Slikarsko umijeće je takođe karakteristično za ovo područje. Veliku vrijednost u hramovima imaju freske i ikone znanih i neznanih umjetnika, ukrasi u kamenu, srebru i zlatu, duborez. Novije doba obilježili su slikari i drugi umjetnici izuzetno poštovani u Evropi i svijetu.

Priroda Crne Gore

Ekološka država I raskošna i škrta, i surova i blagodarna, fascinantna priroda ove zemlje oduvijek je budila ushićenje i inspiraciju.
„Najljepši susret zemlje i mora u trenutku rađanja naše planete“ (DŽ. G. Bajron) stvorio je mnoge male uvale i veliki Bokokotorski zaliv, skrivene, divlje plažice i trinaest kilometara dugu, ljekovitu, Veliku plažu.
Nad primorjem se nadvija bijela i siva pustoš krečnjačkog predjela. „Kameno more“ je ipak samo jedan segment u raskošnom mozaiku. U srednjoj regiji su plodne Zetska i Bjelopavlićka ravnica, veliki ptičji raj – Skadarsko jezero. A onda splet planinskih vijenaca, visokih preko 2.000 metara. Osim vrhova, krase ih šume, prostrani pašnjaci, četrdeset jezera, silovite i čiste rijeke, duboki i tajanstveni kanjoni. Svjetovi ljepote su i pod vodom i pod zemljom, u mnogim pećinama čije je istraživanje tek započeto.
Crna Gora ima pet nacionalnih parkova. Durmitor sa kanjonom Tare je dio svjetske prirodne baštine. Kanjon Tare je u popisu međunarodnih rezervata biosfere. Kao rijetko močvarno stanište Skadarsko jezero upisano je u Ramsar listu.
Godine 1991. Crna Gora je proglašena ekološkom državom.

priroda_1Nacionalni parkovi
Pet područja u Crnoj Gori imaju status nacionalnog parka
Pet područja u Crnoj Gori imaju status nacionalnog parka: Lovćen, Durmitor, Biogradska gora, Skadarsko jezero, Prokletije.
Njihove prirodne i kulturne vrijednosti predstavljene su u centrima za posjetioce, a mogućnosti za aktivan odmor su mnogobrojne. Osim obilježenih pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza, u parkovima postoje tematske, edukativne, kao i vinske staze. U ponudi je i sportski ribolov, krstarenje, kampovanje, avanturistički park, iznajmljivanja bungalova…
Osvajanje vrhova, vidikovci, bogatstvo životinjskog i biljnog svijeta, ljekovitost izvora, trava, nacionalna kuhinja… mnogo je razloga da posjetite nacionalne parkove Crne Gore.

 

priroda_2Jezera i rijeke
Divlja ljepota Crne Gore
Planinska jezera su uglavnom lednička, osuđena na lagano nestajanje. Najveća su Crno, Plavsko i Biogradsko, a po ljepoti prednjače i Hridsko, Zabojsko, Zminje, Škrčko, Trnovačko, Pešića…
Bilo da su u zagrljaju četinara ili trave, njihova voda je čista, ljeti prijatna za kupanje, a uvijek zanimljiva ribolovcima. O nastanku ovih jezera postoje mnoge legende.
Skadarsko jezero skuplja one vode s planina namijenjene Jadranskom moru. Donose ih Zeta, Cijevna i Morača, a prosljeđuje Bojana. Sve ostale hrle Crnom moru: Tara, Piva, Lim, sa širokom mrežom pritoka i potoka. Vode su veliko bogatstvo Crne Gore: čiste, pitke, najvećim dijelom divlje i silovite, jače od stijena. Urezuju duboke kanjone, valjaju snjegove i drveće, kriju krupnu ribu, rashlađuju, nadahnjuju.

 

priroda_3Planine
Svaka planina je posebna priča
Maloj državi one dodaju mnogo prostora, i visine i širine, i dubine i oblika.
Svaka planina je posebna priča. Bjelasica je pitoma, Durmitor nepredvidiv, Prokletije najljepši mozaik, Sinjajevina mistična, Orjen porozan, Komovi ponositi, Moračke zahtjevne… U njima su izvori, potoci, rijeke, lednička jezera, stijene i vrhovi kojima hitaju oblaci, pećine, nepregledne šume, pašnjaci, sela i katuni. Stada koja slobodno pasu. Područja kroz koja niko, nikada nije prošao… I sve to u četiri varijante, jer godišnja doba se na planini jasno razlikuju. Istina, na nekim planinama snijeg opstane i u najvrelijim danima avgusta, pa se tada, na oko 2000 metara nadmorske visine, možete i kupati u jezeru i – grudvati.

 

priroda_4Kanjoni
Kanjoni koji oduzimaju dah
To što je u Crnoj Gori najdublji evropski kanjon ,kanjon Tare ni malo nije slučajno. Čitavo ovo područje visokih planina ispresijecano je kanjonima čija veličanstvenost oduzima dah.
Kroz neke prolaze putevi pa su njihove vertikale dobro poznate (Morača, Cijevna, Piva, Ibar). Drugi se, poput Tare i Lima, otkrivaju samo ako se na splavarenju ili u kajaku prepustimo divljim vodama, huku brzaka i vodopada, smaragdnim virovima. Malo više hrabrosti potrebno je za kanjoning. Sinonim za kanjoning u Crnoj Gori je Nevidio, ali još teži (najhladniji i najmračniji) izazov je kanjon Grlje (Prokletije). Atraktivni su i kanjoni Škudre (Kotor) i Trebješice, te Bogutovski potok (uliva se u Moraču). Ali, ovo su samo djelovi rukopisa vode u kamenu, mnogi još nisu viđeni.

 

priroda_5More i Bokokotorski zaliv
Jadransko more spada u topla mora i jedno je od najčistijih i najbistrijih, bogato morskom florom i faunom.
Preko Otrantskog moreuza povezano je sa srednjim dijelom Sredozemnog mora. Njegova širina je najveća između Crne Gore i južne Italije (oko 200 km).
Kontrast očaravajuće vode Jadrana i narogušenih crnogorskih planina ublažavaju pješčane plaže, zatoni i zalivi, mediteranske i tropske biljke, borovi i maslinjaci, bijeli gradovi duž obale. Kontrast je vidljiviji kad se iz Kotora krene Lovćenskim serpentinama. Svakom krivinom sve više puca veličanstven, uzbudljiv i pomalo zastrašujući pogled na Bokokotorski zaliv, „ljepotu nad ljepotama“, stvorenu, po legendi, voljom samog boga mora Posejdona.

 

priroda_6Flora i fauna
Raznolikost biljnih i životinjskih vrsta
Preplitanje klimatskih tipova, stalno smjenjivanje južnih i sjevernih vazdušnih struja, učinilo je da ovi predjeli budu pogodno stanište za čak oko tri hiljade biljnih vrsta, među njima veliki broj endemičnih i reliktnih.
Posebno je značajno bogatstvo ljekovitog i aromatičnog bilja, divljeg voća i jestivih gljiva. Tamne šume četinara (smrča, bor, jela) zaslužne su i za ime zemlje – Crna Gora. Ovdje je i jedna od dvije evropske prašume, Biogradska gora.
Mogu se sresti preko tri stotine životinjskih vrsta, pa i neke koje su drugdje prava rijetkost. Pored vuka, medvjeda, divokoza, srna, kuna, risa, tu su i vidra, bjeloglavi sup, suri orao, sivi soko, jastreb, ćubasta patka; Apolonov leptir, kraška krtica, alpska rovčica, patka dupljašica… Naravno, ne izostaju vodozemci, zmije, gušteri, a najzanimljiviji je triton – planinski mrmoljak.

Budva

Dobrodošli u divlju ljepotu!

budva_1Ako možete da podneste dovoljno izazova, onda je Budva grad za vas. Prepustite se obali i dozvolite da vas vodi dah mediteranskog ljeta – kratak i vreo.

Prošetajte bosi među zidinama srenjovjekovnog grada. Osjetite duh antike i renesansnog šarma građevina Starog grada. I Iliri, Heleni, Rimljani su gacali budvanskim tlom i ostavili tragove. Otkrijte kakve.

Izaberite neku od 35 pjeskovitih plaža budvanske rivijere. Nude esktremne sportove, dnevnu zabavu u barovima, žurke, karaoke, ponudu dobre morske hrane u restoranima. U vrevi turističke metropole moguće je pronaći i osamljene plaže.

Noću, Stari grad postaje otvoreni teatar tokom tri mjeseca ljeta, lokali nude zabavu do zore – za svačiji ukus. Ispitajte i čar gostoprimstva okolnog stanovništva – Paštrovića, Maina, Grbljana. Probajte lokalne specijalitete, nećete zažaliti.

Budva je primorski grad na Jadranskom moru u Crnoj Gori, nalazi se 42°17′7″N, 18°50′37″E.

Kako do nas? – Budva

Do metropole turizma turisti se slivaju sa svih strana, vazdušnom linijom, sa dva crnogorska aerodroma Tivat (18km), Podgorica (65 km) i hrvatskog Aerodroma Dubrovnik (80 km),i albanskog aerodroma Tirana. Morskom linijom i dalje drumskim saobraćajem od crnogorskih luka Bara (45 km), Kotora ( 25 km), sezonske budvanske luke. Drumski, zajedno sa željezničkim saobraćajem, povezuju Budvu sa regionom i svijetom.

Ukoliko ste odlučili da doputujete automobilom, veza sa crnogorskom obalom i našim hotelima je Jadranska magistrala.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.